Anksioznost je pojam koji se često koristi u svakodnevnom govoru, no rijetko se u potpunosti razumije. Svatko povremeno osjeti zabrinutost ili nelagodu, osobito u stresnim situacijama. Međutim, kada ti osjećaji postanu učestali, intenzivni i ometaju normalno funkcioniranje, može se govoriti o anksioznom poremećaju.
U suvremenom društvu gdje su tempo života i pritisci visoki, sve više ljudi traži pomoć zbog simptoma povezanih s anksioznošću. Riječ je o psihološkom stanju koje može imati različite oblike, a najvažnije je prepoznati ga i potražiti adekvatnu podršku na vrijeme.
Anksioznost nije isto što i obična zabrinutost. To je stanje unutarnje napetosti i nelagode koje ne prolazi ni kada vanjski stres prestane. U nekim slučajevima osoba ne može ni objasniti što je konkretno uzrokuje. Često se javlja osjećaj opasnosti bez jasnog razloga, a misli postaju preplavljene negativnim predviđanjima. Anksioznost se može odnositi na:
Opće stanje
Socijalno stanje
Panične napadaje
Druge specifične oblike
Osoba se može osjećati kao da gubi kontrolu, iako objektivno nema stvarne prijetnje. To stanje iscrpljuje mentalno i fizički te smanjuje kvalitetu života. Dugotrajna anksioznost bez podrške može dovesti do depresije, povlačenja iz društva i problema u svakodnevnom funkcioniranju.
Uloga psihoterapije u liječenju ovog stanja
Psihoterapija je jedna od najvažnijih metoda u radu s osobama koje se bore s ovih psihološkim stanjem. Ona pruža siguran prostor u kojem osoba može istražiti uzroke svojih strahova i naučiti kako ih drugačije doživljavati i nositi se s njima. Kognitivno bihevioralna terapija posebno je učinkovita jer se usmjerava na mijenjanje obrazaca mišljenja koji doprinose anksioznosti.
U ovom videu Micah istražuje psihologiju anksioznosti i njezino liječenje.
Terapeut pomaže klijentu prepoznati automatske misli koje ga uznemiruju i zamijeniti ih realističnijim pogledima. Osim toga, psihoterapija razvija vještine nošenja sa stresom, tehnike opuštanja i bolju emocionalnu regulaciju. Kontinuiran rad na sebi kroz terapiju često dovodi do dugoročnih poboljšanja i većeg osjećaja sigurnosti.
Uobičajeni simptomi anksioznosti
Simptomi anksioznosti mogu biti vrlo različiti. Postoje oni koji se prvenstveno očituju kroz tijelo, kao što su ubrzan rad srca, znojenje, osjećaj gušenja, drhtavica ili bol u prsima. S druge strane, postoje i kognitivni simptomi koji uključuju stalnu brigu, teškoće s koncentracijom, negativne misli i očekivanje najgoreg.
Anksioznost može uzrokovati fizičke simptome poput ubrzanog rada srca i pojačanog znojenja. Kod nekih ljudi može izazvati napad panike.
Emocionalni simptomi anksioznosti uključuju osjećaj bespomoćnosti, tjeskobe i nesanice. Neke osobe mogu razviti i kompulzivna ponašanja ili izbjegavati mjesta i situacije koje im stvaraju nelagodu. Intenzitet simptoma varira, ali je njihova učestalost glavni pokazatelj da se ne radi o prolaznoj fazi.
